Na poziv predstavnika itelja ovoga kraja KPD Ukrajinaca «Karpati»
Lipovljani odazvali su se i odrali cjelovecernji koncert ukrajinskih
pjesama i plesova, te ucestvovali u pripremi i serviranju nacionalnih
ukrajinskih jela.
O doseljenju Ukrajinaca u krajeve Bosne i Hercegovine
(uglavnom se to radi o teritoriju Bosne sa centrom Banja Luka i šira
okolica) postoji više teorija i to još uvijek nije do kraja
istraeno. Prva naseljavanja Ukrajinaca u ove krajeve odnose
se na kraj XIX. i pocetak XX. stoljeca. Pošto je u to vrijeme
seosko stanovništvo pokrajina Galicine i Lemkivšcine bilo
vrlo siromašno, a buduci da su te dvije pokrajine bile tada u
sastavu Austrougarske monarhije kao i podrucja Hrvatske i Bosne, bilo
je dozvoljeno, cak i propagirano da se to stanovništvo slobodno
preseli u nove tada puste i bogatije krajeve. Ovo preseljavanje je
bilo zapravo pomicanje stanovništva iz sjeveroistocnih u june
krajeve drave (Austrougarske), kao interna migracija u dravi.
Putovalo se pojedinacno a i u posebno organiziranim transportima.
U Bosni su tada naseljavani pusti i šumom obrasli predjeli, a
svaka obitelj je sebi odabirala mjesto i kolicinu posjeda gdje ce
iskrciti šumu i organizirati nastavak ivota. Iz tog razloga,
pošto nije bilo ogranicenja, vjerojatno su i bile udaljenije
kuce i gazdinstva jedna od drugih. Kao što je gore spomenuto
dozvoljena podrucja naseljavanja i krcenje šuma odnosila su se
na širu okolicu Banja Luke, od istocnog dijela (Prnjavor, Harvacani,
Lišnja, Potocani, Gajova, Devetina, Celinac, Kamenica, Dubrava)
do sjeverozapadnih dijelova (Laktaši, Nova Topola, Gradiška,
Cerovljani).
Obzirom da su doseljeni Ukrajinci u ove krajeve igrom slucaja postali
dobri drvo-preradivacki majstori (tesari, krovopokrivaci i tome sl.)
bili su cesto traeni u druga podrucja za obavljanje tih poslova,
cemu su se odazivali da bi zaradili nešto novaca.
Narocito se to odnosilo na podrucja Slavonije. I tada, kad su uvidjeli
da se u tim krajevima bolje ivi, u godinama nakon drugog svjetskog
rata masovno su pocela nova preseljavanja iz Bosne u Slavoniju pa
su tako i nestala pojedina sela u Bosni (npr. Kamenica). To je bilo
vrijeme drugog velikog vala doseljavanja Ukrajinaca u Lipovljane.