www.karpati.hr


Kulturno - prosvjetno drustvo ukrajinaca "KARPATI" Lipovljani


  I z b o r n i k
 
 
Pocetna
 
O udruzi
 
Aktivnosti drustva
 
Galerija slika
 
Aktualnosti
 
Arhiva
 
Kontakt
  e-mail
       
  P o s j e t i t e
 

www.sriu.hr
www.ukrkoordinacija.hr
www.mfa.gov.ua/croatia
www.lipovljani.hr

 

Lipovljani, 24.11.2007. – sjecanje na žrtve GOLODOMORA

Na osnovu Rezolucije o oznacavanju Golodomora kao genocida nad ukrajinskim narodom te Ukaza prezidenta Ukrajine, g. Viktora Jušcenka, dan 24. 11. 2007. godine odreden je kao dan oznacavanja 75.-godišnjice tog nemilog dogadaja u cijelom svijetu. Temeljem naprijed spomenutog Ukaza, u Veleposlanstvu Ukrajine u Republici Hrvatskoj, pod predsjedavanjem Veleposlanika g. Markijana Romanovica Lubkivskog, održan je kratki dogovor kako oznaciti ovaj nemili dogadaj u našim sredinama. U zakljuccima je izmedu ostalog doneseno da se i u Lipovljanima dana 24. 11. 2007. g. u 15,oo sati služi misa za žrtve golodomora, te nakon toga prikaže film o tom nemilom dogadaju, što je i ucinjeno.

Nakon služenja Svete mise zajedno sa panahedom za stradale Ukrajince tijekom 1932. i 1933. godine, tj. za žrtve golodomora, okupili smo se u prostoriji KPD Ukrajinaca «Karpati» Lipovljani, da bi odgledali film o životu i smrti jedne ukrajinske šesteroclane obitelji iz tog vremena. Smrt svakog clana obitelji je razlicita, te je ujedno na taj nacin docarana strahota stradavanja ukrajinskog naroda u tom razdoblju, tj. tako prikazan genocid nad Ukrajincima.

Služenje svete mise sa panahedom za žrtve golodomora
 

g. Jaroslav Lescešen upoznaje prisutne o genocidu nad ukrajinskim narodom

Dana 26. 11. 2006. godine u Lipovljanima je u grkokatolickoj crkvi nakon svete mise, služenjem panahede za žrtve golodomora obilježen taj dan, o cemu postoji zapis na našoj web-stranici, a sada cemo ukratko ponoviti što je to golodomor.

Godine 1932. i 1933. oko deset miliona Ukrajinaca je umrlo od najvece gladi XX stoljeca, osmišljenim i dirigiranim od tadašnjih vlasti iz Kremlja. Bio je to plan Staljina i njegovih podanika, sa ciljem dovršetka ukrajinskog podjarmljivanja Moskvi i Rusiji. Izgladnjivanje je postalo orude u ostvarivanju toga cilja, a glavne žrtve su bili ukrajinski seljaci, koji su cinili oko 80% stanovništva Ukrajine. Njihovim istrebljivanjem sovjetski režim nastoji izrabljivati poljoprivredu u korist ubrzane industrijalizacije zemlje.

Masovna uhicenja, namještena sudenja, pogubljenja i deportacije u Sibir olakšala su režimu natjeravanje obezglavljenih seljackih masa u kolektivne poljoprivredne zajednice, kojima su date visoke kvote na usjeve te stanovništvo, moravši to izvršiti, ostaje gladno i umire od gladi. Izvršenje ovih davanja sprovodile su naoružane postrojbe, konfiscirajuci bilo kakove oblike hrane, a tko se tome suprotstavio, bio je uhicen, strijeljan ili deportiran u Sibir. Granice Ukrajine bile su pod strogom kontrolom, iseljavanje je bilo onemoguceno.

Mrtvih tijela bilo je iz dana u dan sve više, njihovo sahranjivanje nije imao tko više obavljati. Pojavile si se i razne boleštine u obliku tifusa, skorbuta, …. Ove strašne patnje ukrajinskog naroda brižno su cuvane u tajnosti, ne želeci priznati zapadnom svijetu što se to dogada u Rusiji i Ukrajini. Mnogi povjesnicari koji su saznali za ovaj genocid izgladivanjem, nazivali su ga nevidenom tragedijom u bliskoj prošlosti. Sve i do danas, golodomor ostaje kao najmanje razjašnjen i shvacen dogadaj u modernoj povijesti .Žrtve golodomora zaslužuju svoje mjesto u povijesti i u našim sjecanjima. Svijest o ovoj tragediji ne smije biti ogranicena samo na ukrajinsku zajednicu, žrtve golodomora zavrjeduju da im se oda pocast zajedno sa drugim žrtvama ostalih genocida.

Ivan Semenjuk

Slike mozete pogledati ovdje

© 2006 www.karpati.hr ALL RIGHTS RESERVED.