www.karpati.hr

		I z b o r n i k
	Pocetna   O udruzi   Aktivnosti drustva   Galerija slika   Aktualnosti   Arhiva   Kontakt   e-mail
		P o s j e t i t e

www.sriu.hr
www.ukrkoordinacija.hr
www.mfa.gov.ua/croatia
www.lipovljani.hr

Lipovljani, 13. 03. 2009. – književna vecer posvecena Tarasu Ševcenku i prezentacija knjige o Holodomoru 1932.-1933.

KPD Ukrajinaca „Karpati“ Lipovljani vec osmu godinu za redom organizira književnu vecer posvecenu velikom domoljubu i geniju Tarasu Ševcenku, a koja je ovaj puta posvecena 195.-godišnjici njegovog rodenja. U nastavku veceri, održana je i prezentacija knjige o Holodomoru 1932. -1933. godine, a koja je ove godine izdana na hrvatskom jeziku.

Ovom kulturnom dogadaju, osim ostalih, nazocili su Predsjednik Ukrajinske zajednice RH g. Ivan Semenjuk, Predsjednik Koordinacije ukrajinske nacionalne manjine u RH g. Viktor Filima, nacelnik opcine Lipovljani g. Stjepan Markanovic, direktorica OŠ „Josip Kozarac“ Lipovljani g-da Franka Filipovic, nastavnica ukrajinskog jezika u istoj školi g-dica Marinka Ulaga, te predstavnici drugih udruga iz Lipovljana.

Kao što je vec navedeno, ova manifestacija je posvecena 195.-godišnjici rodenja velikog sina ukrajinskog naroda Tarasa Grigorovica Ševcenka. Težak je i trnovit bio njegov životni put. Rodio se i odrastao u obitelji kmeta. Iz kmetstva su ga otkupili u 25.-oj godini života, da bi potom veci dio života proveo izvan granica Ukrajine. Malo je svjetskih genija koji su tako intenzivno i strasno voljeli svoju domovinu, svoj narod i svoj jezik kao što je to bilo kod Ševcenka. On nikako nije zaboravio svoje korijene, za koje se borio citavog svog života.

Kao slobodan covjek, pjesnik se prvi puta vraca u Ukrajinu 1843. godine. Sve mu je bili tako blisko i poznato od djetinjstva. Opet obilazi svoje rodno mjesto gdje susrece sebi drage ljude. On svijet oko sebe vidi drugim ocima. Tijekom nekoliko godina koje je proveo u nesnosnim uvjetima izgona, Taras sa toplinom u srcu piše o svojoj Ukrajini, djetinjstvu i o svome selu.

U progonstvu Ševcenko piše i u potpunosti se služi materinjim jezikom. Nije se ni u progonstvu odrekao svoga porijekla niti svoga jezika. Ukrajinski jezik je za njega najvece oružje, dar sa neba citavom narodu, talisman narodne sudbine, talenta, besmrtnosti.

Živeci posvuda, bilo u zatvorima, bilo u visokom društvu Sankt Petersburga, bilo u progonstvu u dalekom Kazahstanu, Ševcenko piše i slika svoju Ukrajinu , njene ljude i pejzaže. Poput nezaustavljive rijeke, tekle su njegove rijeci u rodnu Ukrajinu. Držao se gesla da je jezik duša naroda, a duša je korijen života. Stoga, i mi danas moramo razmišljati o tome da niti jedan narod ne može opstati bez svoga jezika, svoje vjere, kao što ni drvo ne može živjeti bez korijena.

Vecerašnji kulturni program izveli su clanovi KPD Ukrajinaca „Karpati“ Lipovljani, tj. njihova pjevacka skupina koja je otpjevala nekoliko uglazbljenih pjesama Tarasa Ševcenka, i clanovi plesne skupine, recitirajuci pjesme istog pjesnika na ukrajinskom jeziku. Na vecerašnjoj manifestaciji kulture nastupili su i najmladi interpretatori, recitatori Ševcenkovskih djela, polaznici ukrajinskog jezika u Osnovnoj školi „Josip Kozarac“ Lipovljani, pod vodstvom mlade nastavnice, g-dice Marinke Ulaga. Kompletan koncept vecerašnje manifestacije posvecene 195.-godišnjici Tarasa Ševcenka, organizirao je i pripremio župnik lipovljanske župe i clan „Karpata“, g-din o. Jaroslav Lescešen.

Nastavno, u sklopu vecerašnjeg kulturnog dogadaja, promovirana je i knjiga o holodomoru na hrvatskom jeziku, koji je 1932.-1933. godine izvršen nad ukrajinskim narodom od strane tadašnje staljinisticke vlasti. O ovoj knjizi govorio je njen autor, dr.sc. Eugenij Pašcenko, profesor ukrajinistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Samo izlaganje ovog veoma cijenjenog profesora je bilo veoma interesantno i zanimljivo, u kojem je dao presjek dogadanja prije Holodomora, kao i dogadaji koji su uslijedili nakon njega, sve do današnje situacije i današnjih odnosa Ukrajine sa susjednim državama i svijetom.

O Holodomoru je vec u nekoliko navrata pisano nešto više, a ovaj puta bi samo naglasio da su Ukrajinska Zajednica RH i Koordinacija ukrajinske nacionalne manjine u RH posebnim dopisima dostavili svim klubovima zastupnika Sabora kao i drugim relevantnim osobama u RH Prijedlog Deklaracije o Holodomoru u Ukrajini 1932.-1933. godine, te da je isti prijedlog uvršten na dnevni red Sabora i da ce se o njemu u dogledno vrijeme raspravljati i donijeti saborska odluka. Podnositelji Prijedloga su nastavno prisustvovali na sjednicama nekoliko saborskih odbora i održali više kontakata sa mjerodavnim predstavnicima, u cilju postizanja konacnog rješenja, tj. donošenja Odluke o osudi Holodomora, masovnog usmrcenja gladu, prouzrocenog prisilnom kolektivizacijom koju je provodio Staljinov komunisticki režim nad Ukrajinskim narodom, te da se nazove pravim imenom – genocid.

Ivan Semenjuk

Slike mozete pogledati ovdje