Prvi doseljen i registriran Ukrajinac u Lipovljane bio je davne 1894.godine
i to iz oblasti Lemkivšcina, a 1898. godine iz Zakarpatske, nešto
junije oblasti iz okolice grada Haleca, pa ih je stoga domace
tadašnje stanovništvo i nazvalo Lemci i Galicijani.
Lemkivšcina i junija zakarpatska oblast
su bile dvije susjedne pokrajine u Ukrajini, koje se nalaze u predjelima
takozvane zapadne, zakarpatske Ukrajine. Lemkivšcina je manja
planinska pokrajina na obroncima Karpata koja je nakon svjetskog rata
pripojena Poljskoj. Zakarpatska oblast je velika i prostrana ravnicarska
pokrajina i prostire se od Karpata do Volinja i rijeke Zbruc, sa Lavovom
kao glavnim gradom.
Krajem 19. i pocetkom 20. stoljeca na podrucju Ukrajine
vladala je velika socijalno-ekonomska kriza. Dolazi do parcelacije
veleposjednickih zemljišta cije njive siromašni seljak nije
mogao otkupiti. Nastaje seoska buroazija trgovaca i zelenaša,
bogatih zemljoposjednika koji obicnom seljaku otimaju i posljednji
novac, pa cak i ono malo zemlje što su posjedovali. Nije im preostalo
ništa drugo nego emigrirati i napustiti svoja ognjišta i
uputiti se u nova podrucja gdje im je dodijeljeno novo zemljište
na kome ce nastaviti ivot.Bili su to juniji krajevi tadašnje
Austrougarske monarhije, uglavnom Slavonija, Backa i Bosna u sastavu
iste drave. Putovanja su bila organizirana cak i posebnim transportima,
a zauzimala su se nenaseljena i uglavnom šumom obrasla podrucja.
I današnji gosti i izvodaci kulturno umjetnickog programa su
uglavnom sa tih podrucja (Vojvodina, Osijek, Vukovar, Slavonski Brod,
Kania, Lipovljani, Kozarac).
Prema pisanim dokumentima prvi su Ukrajinci tako
stigli u Lipovljane i okolicu u razdoblju od 1894. do 1898. godine.
Neki od njih su obitelji Kacmarcik, Dalenjak, Pirtko, Filipcuk, Pekera,…U
sljedecem vremenskom periodu nastavilo se pojedinacno doseljavanje
Ukrajinaca u Lipovljane što direktno iz Ukrajine, što preseljenjem
iz drugih krajeva gdje se nisu tako dobro snašli kao u ovim krajevima.
Po završetku drugog svjetskog rata u Lipovljane se doselilo desetak
porodica iz Bosne (okolica Banja Luke), koji su sa svojom brojnom
djecom znacajno povecali nazocnost Ukrajinaca u Lipovljanima i povecali
broj upljana. Uglavnom su to bile obitelji Hnatjuk, Kostecki,
Semenjuk, Ovad, Letvencuk, Lagudza, Burda,…Pojedinacna i povremena
doseljavanja Ukrajinaca u ove i iz ovih krajeva nastavljaju se i dalje.
Prema podacima dušobriništva Lipovljansko-moslavinskoga,
godine 1909., na ovim podrucjima je ivio 551 vjernik –
grkokatolik, Ukrajinac. Oni su bili nastanjeni po sljedecim mjestima:
Lipovljani 190
Nova Subocka 96
Brestaca 9
Medare 10
Ludina 39
Vlahinicka 84
Popovaca 15
Voloder 48
Krivaj (Voloderski) 15
Grabrov Potok 10
Mikulanica 12
Kutina 23
Ovaj pregled broja Ukrajinaca po mjestima stanovanja
bio je podloga za donošenje odluke o mjestu gradnje grkokatolicke
– ukrajinske crkve. Bila je dilema dali graditi crkvu u Lipovljanima
ili Popovaci (odnos pripadnosti regijama je bio 305/246 u korist Lipovljana)
Na osnovu ovih podataka odluceno je graditi crkvu u Lipovljanima,
a ove godine smo proslavili stogodišnjicu grkokatolicke upe
Bezgrešnog zaceca svete Ane u Lipovljanima. Ovom prilikom bi
htio skrenuti pozornost na crkvu kao subjekt sprecavanja asimilacije.
U Lipovljanima su se Ukrajinci okupljali oko crkve i na taj nacin
znacajnije njegovali govor, kulturu i obicaje donesene iz Ukrajine
pa se tako i sada u vecoj mjeri odrava duh ukrajinizma ovdje,
dok se za Ukrajince iz Popovace i okolice gotovo ne cuje.
Konacno, grkokatolicka crkva u Lipovljanima je bila
vodilja i glavni organizator stvaranja kulturno umjetnickog društva
„Karpati“ Lipovljani, koje je u suradnji sa crkvom nastavilo
prenositi duh ukrajinstva na ovim prostorima na mlade, nadolazece
generacije.
Prvo aktivno društveno – umjetnicko djelovanje
Ukrajinaca u Lipovljanima datira od 1934. godine, tj. od osnivanja
crkvenog zbora. Crkva je ta koja i inace okuplja svoje vjernike i
prednjaci u aktivnostima. Jace angairanje Ukrajinaca u Lipovljanima
u kulturno umjetnickom djelovanju obavljalo se u sklopu KUD-a „Lipa“
Lipovljani.
Godine 1964. nakon sagradene zgrade u upnom
dvorištu, pojacano su se tu poceli sakupljati lipovljanski Ukrajinci
u pjesmi i svirci. To je u stvari preteca stvaranja KPD Ukrajinaca
„Karpati“ Lipovljani, koje je na inicijativu nekolicine
lipovljanskih Ukrajinaca i uz svesrdnu pomoc tadašnjeg upnika
o. Jaroslava Lescešena osnovano i registrirano dana 19. 12. 1992.
godine.