www.karpati.hr

		I z b o r n i k
	Pocetna   O udruzi   Aktivnosti drustva   Galerija slika   Aktualnosti   Arhiva   Kontakt   e-mail
		P o s j e t i t e

www.sriu.hr
www.ukrkoordinacija.hr
www.mfa.gov.ua/croatia
www.lipovljani.hr

«Lemkivska Watra» - nastup KPD Ukrajinaca «Karpati» Lipovljani u Zdyni u Poljskoj

 

Pozivom Komiteta Organizacije XXV praznika Kulture Lemaka «Lemkivska Watra» u Zdyni, kotar Gorlice, pozvano je KPD Ukrajinaca «Karpati» iz Lipovljana da u dane 20.-22. 07. 2007. godine ucestvuje u programu festivala «Lemkivska Watra». Ovome pozivu se nismo mogli oduprijeti te smo se dana 19. 07. u vecernjim satima zaputili put Zdyne, gdje smo stigli dana 20. 07. u podnevnim satima. Prvoga dana nismo imali nastup, nakon prijave kod organizatora, obišli smo podrucje održavanja «Lemkivske Watre» i prisustvovali cinu potpaljivanja «Lemkivske Watre».

Nakon toga nas je organizator odveo u dvadesetak kilometara udaljeni kamp, gdje smo bili ove dane smješteni.
Kulturna manifestacija «Lemkivska Watra» u Zdyni jedna je od najvecih medunarodnih manifestacija kulture u Poljskoj. Istodobno ima i važno znacenje za prikaz etnografske kulture Lemskih medunarodnih grupa u Poljskoj. Održava se tri dana i preuzima ciklicki karakter – tradiciju. Na istoj prisustvuje svake godine do 10.000 ljudi što iz Poljske što iz inostranstva (Kanada, Ukrajina, Slovacka, USA, Hrvatska, Srbija, Australija,…). Svake godine ovdje nastupi oko 1.000 izvodaca pjesama, plesova i drame, a organizirani su i razliciti tradicionalni sportski susreti. Osim izvodaca programa, prisutan je i veci broj znacajnih politickih licnosti te mnogobrojni turisti, pretežito kamperi. Usput možemo kazati da smo, kao i inace u Zdyni, i u kampu «Barc» bili dobro primljeni i ugošceni.

Ove godine, jubilarnu XXV manifestaciju «Lemkivska Watra» posjetio je i Ukrajinski predsjednik, g. Viktor Jušcenko sa užom obitelji, a sa posebnim zadovoljstvom mogu istaci da sam imao priliku rukovati se sa njim prilikom njegovog dolaska na «Lemkivsku «Watru».
Prema programu manifestacije u Zdyni u protekla tri dana, organizirano i održano je blizu stotinjak nastupa i manifestacije kulture koje su izveli pjevaci i plesaci iz Ukrajine, Poljske, Slovacke, Madarske, Srbije i Hrvatske. KPD Ukrajinaca «Karpati» iz Lipovljana bili su jedini predstavnik Hrvatske.
Na «Lemkivskoj Watri» su bile organizirane dvije scene, iako su sve održane na istom mjestu samo u razlicita vremena. Glavna, velika scena, pod nazivom GALA KONCERT održana je dana 21. 07. 2007. godine sa planiranim pocetkom u 12,20 sati (uzrok pomaka pocetka je kasniji dolazak g. Viktora Jušcenka), istoj su stanovito vrijeme prisustvovali Viktor Jušcenko te i druge delegacije. Na ovom je reprezentativnom koncertu nastupilo 12 društava, a KPD Ukrajinaca «Karpati» Lipovljani su nastupili kao osmi izvodac. Bila je to manifestacija namijenjena za najviše uzvanike «Lemkivske Watre». Ovom zgodom možemo istaci da je izmedu ostalih, ovdje nastupio i profesionalni državni zaslužni akademski Ukrajinski narodni hor «Verjovka» iz Kijeva. Bila nam je velika cast nastupati uz ovako kvalitetne i nadaleko poznate izvodace pjesme i plesova Ukrajine.

Osim na ovom, Gala koncertu, KPD Ukrajinaca «Karpati» Lipovljani imali su još dva nastupa (istoga dana sa pocetkom u 15,00 sati, te sutradan, u nedjelju, sa pocetkom u 17,20 sati), a možemo se pohvaliti da smo za sve nastupe bili vrlo srdacno nagradivani, i da se kako za vrijeme izvodenja nastupa, a narocito po završetku, mnogo puta culo «BRAVA», kako su voditelji programa i publika nagradivali plesace i pjevace.

Ove, 2007. godine pada 6o.-godišnjica deportacije ukrajinskog naroda (Lemaka) u okviru akcije «Wisla» sa podrucja Lemkivšcine. Okupljanje Lemaka oko ovogodišnje XXV jubilarne «Lemkivske Watre», ujedno je sjecanje na taj nemili dogadaj lemkivskoga naroda, koji je u zadnje vrijeme nazvan pravim imenom – akcija etnickog cišcenja.

Dana 28.04.1947. godine poljska vojska je pocela finalni cin nasilne deportacije sa rodne zemlje Lemkivšcine, Bojkivšcine i drugih okolnih krajeva oko 150.000 Ukrajinaca. Prethodnih su godina od 1944. do 1946. poljska i ruska vlast deportirali sa ovog podrucja oko 700.000 Ukrajinaca uglavnom u SSSR, a 1947. godine poljska vlada je odlucila do kraja razriješiti ukrajinsko pitanje u Poljskoj i potpuno protjerati ostatak Ukrajinaca sa rodne grude u zapadna i sjeverna podrucja. U državi Poljskoj mogu živjeti samo Poljaci, nema nacionalnih manjina. Ova brutalna operacija etnickog cišcenja održana je pod nazivom «Visla», a sprovedena je kao cin odmazde za zlocine ukrajinskih nacionalista koji su u toku i neposredno nakon II svjetskog rata ubili najmanje 120.000 Poljaka. Akcija «Visla» je trajala tri mjeseca, od travnja do srpnja 1947. godine, a provedena je sa više od 500 vagona u više organiziranih transporata, gdje je otpremljeno svo Ukrajinsko stanovništvo od Novog Saca do Volodove. Deportacijom 7. 1. 1950. godine nekoliko desetaka Ukrajinaca i mješovitih brakova sa cetiri najzapadnija nevelika ukrajinska sela s podrucja Novi Trg (Bila Voda, Corna Voda, Javirki, Šljahtova), završeno je potpuno etnicko cišcenje Ukrajinaca sa Lemkivšcine. I ova deportacija je izvedena pod istim kodom – akcija «Visla». Sveukupno, bila je to dobro zamišljena, organizirana i izvedena operacija krajnjeg rješavanja Ukrajinskog pitanja u Poljskoj.

Pripreme za ovaj plan pocele su u jesen 1946. godine, a do mjeseca ožujka 1947. godine vojni plan je bio gotov. Kao povod za pocetak operacije poslužila je smrt viceministra narodne odbrane, generala Svecerskog koji je poginuo u nejasnim okolnostima 28.03.1947. godine, a sljedeci dan je odobrena operacija akcije «Visla» od najviših struktura poljske vlade.

Zadaci operacije bili su potpuno ocišcenje stanovnika Ukrajinske narodnosti i etnicko cišcenje. Deportirane Ukrajince trebali su zamijeniti poljski kolonijalisti, najprije raspušteni vojnici . Uništenju su bili podložni takoder svi materijalni tragovi ukrajinske kulture, u nadi da se ovaj narod nikad više ovamo ne vrati.

Operacija «Visla» je ispunila Poljske nade što se tice etnickog cišcenja. Ovom akcijom nasilno je odseljeno preko 150.000 Ukrajinaca iz preko 1.000 sela i mjesta, a u koncentracioni logor «Javožno» otpremljeno oko 4.000, te poginulo blizu 200 Ukrajinaca.

Kao što je poznato, i u Lipovljanima, Novoj Subockoj i Brestaci živi dosta Ukrajinaca iz Lemkivšcine, ali njihovo preseljenje se odnosi na ranije razdoblje prije akcije «Visla», tj. od 1894. do 1933. godine. Tih su godina bile teške socijalno-ekonomske krize na selu u toj regiji, stvarala su se veleposjednicka imanja na uštrb osiromašivanja seljaka, koji su izlaz tražili u napuštanju ovih krajeva, Tako je nastala snažna ekonomska emigracija iz Lemkivšcine i drugih ukrajinskih pokrajina u Brazil, Ameriku, Bosnu, Hrvatsku (uglavnom u Lipovljane i okolicu). Bila je cesta pojava emigracije iz Lemkivšcine u Ameriku, a kada su tamo zaradili nešto novaca, vracali se nazad u Europu, ali ne više u svoju staru Lemkivšcenu, vec u Lipovljane i Novu Subocku. Tu su kupovali posjede i bavili se zemljoradnjom. Kao takovi «Amerikanci» doseljeni u Lipovljane bile su obitelji Fricki, Kacmarcik,…Prema nekim dostupnim materijalima, sa podrucja Lemkivšcine u Lipovljane i okolicu u to vrijeme preselilo se blizu stotinjak obitelji iz podrucja kotara Gorlice i Jaslo , tj. iz 39 njihovih tadašnjih sela.

Sa nama na put u Lemkivšcenu, tj Zdynu, uputila se i Teklja Javiljak, r. Kostankijevic. Ona je rodena u mjestu Svjantkova Velika u Lemkivšcini 1926. godine, a u Lipovljane je sa svojom porodicom doselila 1933. godine. Osim nje, uz oca i majku, doselilo je još sedmero djece. Najstarija Ana udala se u Lipovljane za Lemka Andriju Kivka, zatim sestra Marena u Staru Subocku za Mitrenka, Ruža za Gabora u Novu Subocku, Ljupka za Bursika takoder u Novu Subocku, i ona, Teklja, za Javiljaka u Novu Subocku. Preostala tri brata iz porodice Kostankijevic takoder su zasnovali svoju obitelj i živjeli u ovom kraju : Mihajlo u Novskoj, a Seman i Konstantin u Lipovljanima. Prema rijecima Teklje, bila je to posljednja porodica koja je iz Lemkivšcine doselila u Lipovljane, a ovamo se uputila na prijedlog Andrije Kivka koji ih je ovdje docekao, oženio sestru Anu i omogucio im prve dane boravka u selu Lipovljani. Kao razlog preseljenja u Lipovljane, Teklja navodi veoma težak život u Lemkivšcini koji je tražio mnogo rada i truda a davao je jako malo nagrade za uloženi trud. Na jelovniku su bili uglavnom kupus i krumpir. Osim toga, od oca Vasilja i majke Melanije, mjesni župnik je tražio preobracanje, tj prelazak na pravoslavnu vjeru, u suprotnom im je branio dolaziti u crkvu. To nisu mogli podnijeti te su odselili u Lipovljane. Bilo je to vrijeme koje je prethodilo deportaciji Ukrajinaca od strane ruskih vlasti.

Dana 22. 07. 2007. godine, u vecernjim satima, svecano je ugašena «Lemkivska Watra» i tim cinom zvanicno je završena XXV, jubilarna manifestacija, kao praznik Lemkivske kulture u Poljskoj. Vatra je ugašena, ali ona i dalje tinja u srcima svih Lemaka u želji novog okupljanja naredne godine te svecanog potpaljivanja nove «Lemkivske Watre».

Ivan Semenjuk

Slike mozete pogledati ovdje