www.karpati.hr

		I z b o r n i k
	Pocetna   O udruzi   Aktivnosti drustva   Galerija slika   Aktualnosti   Arhiva   Kontakt   e-mail
		P o s j e t i t e

www.sriu.hr
www.ukrkoordinacija.hr
www.mfa.gov.ua/croatia
www.lipovljani.hr

Promocija «Malog lemkivskog rjecnika Ukrajinskog jezika» i obilježavanje 60-te obljetnice nehumane akcije «Wisla»

Dana 5. listopada 2007. godine u vijecnici opcine Lipovljani sa pocetkom u 19,00 sati, u organizaciji Društva za Ukrajinsku kulturu iz Zagreba i KPD Ukrajinaca «Karpati» Lipovljani, održana je svecana promocija «Malog lemkivskog rjecnika Ukrajinskog jezika, te obilježena 60-ta obljetnica nehumane akcije «Wisla»

Nakon intoniranja himne Republike Hrvatske i Ukrajine, pozdravnu rijec su prisutnima uputili Predsjednik KPD Ukrajinaca «Karpati» Lipovljani g. Mirko Fedak te Predsjednik Društva za Ukrajinsku kulturu iz Zagreba, g. Aleksa Pavlišin, a posebno su bili pozdravljeni

- Jaroslav Simonov, ataše za kulturu Veleposlanstva Ukrajine u RH

- Prof. Stjepan Markanovic, nacelnik opcine Lipovljani

- Mr. Teodor Fricki

- Oksana Timko – Ðitko, doc. na katedri za Ukrajinski jezik i književnost

- Jaroslav Lešcešen, župnik grkokatolicke župe u Lipovljanima

- Prof. Alojz Buljan

- Viktor Filima, predsjednik Ukrajinske nacionalne manjine grada Zagreba

- Mihajlo Semenjuk, predsjednik KPD «Ukrajina» iz Slavonskog Broda

Vecerašnju svecanost je vodila tajnica KPD Ukrajinava «Karpati» Lipovljani, g-da Ankica Mrkša, a prisutne su o pojedinim temama upoznali

- Teodor Fricki o nehumanoj akciji «Wisla»

- Oksana Timko – Ðitko o dijalektima i govorima Ukrajinskog jezika

- Jaroslav Lešcešen o Lemcima u Lipovljanima

- Aleksa Pavlišin o «Malom rjecniku lemkivskog govora Ukrajinskog jezika

Izmedu pojedinih govornika, pjevacka skupina KPD Ukrajinaca «Karpati» Lipovljani otpjevala je nekoliko ukrajinskih (lemskih) pjesama.

O 60-godišnjici deportacije Ukrajinskog naroda sa podrucja Lemkivšcine u okviru akcije «Wisla», kao i o svom naknadnom doživljavanju kroz pricu tada deportiranih ljudi, upoznao nas je i na to podsjetio g. Teodor Fricki. Na tu temu više je napisano na www.karpati.hr u okviru ovogodišnje posjete KPD Ukrajinaca «Karpati» Lipovljani u Zdyni i gostovanja na «Lemkivskoj Watri», o cemu se veoma pohvalno izrazio i g. Teodor Fricki.

Prema rijecima dr. Oksane Timko - Ðitko, docenta na katedri za Ukrajinski jezik i književnost, lemkivski dijalekt uz bojkivski i zakarpatski, spada u karpatsku skupinu, tj. on je zapadno-karpatski dijalekt jugozapadnog narjecja ukrajinskog jezika ( osim tog jugozapadnog narjecja ukrajinskog jezika, postoje još sjeverni i jugoistocni).

Ova jugozapadna skupina narjecja ukrajinskog jezika obuhvaca oblast od Lucka, Žitomira, donjeg toka rijeke Dnjiter, kao i govore susjednih zemalja Moldavije, Rumunjske, Madarske i Poljske.

Lemkivski govor zauzima krajnje zapadni geografski položaj na južnim i sjevernim obroncima Karpata. Na jugu i jugozapadu granici sa slovackim govorom, na sjeveru i sjeverozapadu sa poljskim govorom, te na istoku sa bojkivskim i zakarpatskim govorom.

Lemkivski govor formiran je u 14.-16. stoljecu, a etnonim Lemko, smatra se, potjece kao poruga za njihovo korištenje priloga LEM («samo» , «tek»). Na otežano održavanje cistog lemkivskog govora utjecala su cesta i masovna preseljenja ovog naroda i miješanja sa ostalim govornim sredinama (dogovorena preseljenja, akcija «Wisla»,…). Sjeverna granica lemkivskog dijalekta prolazi Slovacko-Poljskom granicom, te je stoga osjetno podložan utjecaju slovackog i poljskog jezika.

U zadnje vrijeme se lemkivskom govoru posvecuje sve veca pažnja u želji sprijecavanja izumiranja i asimilacije kako u Ukrajini, tako i u Poljskoj. Nadamo se da ce tome doprinijeti i izdavanje ovog rjecnika.

Doseljavanje Ukrajinaca u Lipovljane obavljano je od 1894. do 1905. godine., naknadno su 1933. godine u Lipovljane sa Lemkivšcine doselile porodice Kostankijevic, Hoško i Kravcuk. Prema podacima dobivenim u župnom uredu grkokatolicke crkve u Lipovljanima, 1909. g. ova župa je imala oko 550 vjernika. U Lipovljane su se doseljavali otprilike u polovicnom omjeru, tj. ½ Lemaka te ½ iz ostalih krajeva Ukrajine. U istom omjeru je otprilike zadržan i današnji omjer, ali je 2007. godine evidentirano ukupno 306 Ukrajinaca.

Posebno treba naglasiti da su u ove krajeve Lemci doseljavali samo u Lipovljane i u Novu Subocku, gdje su se mahom i zadržali.

Naprijed navedeno smanjenje broja Ukrajinaca u Lipovljanima sa 550 (1909.g.) na 306 (2007.g.), posljedica je asimilacije izazvane pojavom mješovitih brakova i sve manjim korištenjem svog materinjeg jezika. Usporavanje asimilacije u velikoj mjeri se može pripisati formiranju i naknadnom radu grkokatolicke župe u Lipovljanima, kao i radu KPD Ukrajinaca «Karpati» Lipovljani, ciji je osnovni zadatak ocuvanje kulture, jezika i obicaja Ukrajinaca u Lipovljanima. Da je to tako, potvrdila je to danas i pjevacka grupa KPD Ukrajinaca «Karpati» Lipovljani koja nam je otpjevala više ukrajinskih ( i lemskih) pjesama.

Na kraju je sve prisutne kako je nastao «Mali rjecnik lemkivskog govora Ukrajinskog jezika ukratko upoznao njegov autor, g. Aleksa Pavlišin. Uz svesrdnu pomoc g. Mirka Fedaka, obilazio je Lemke koji su doselili u ove krajeve te kroz razgovor sa njima bilježio rijeci i pojmove, te isto naknadno obradivao. Na taj nacin zapisao je oko 500 pojmova ili rijeci, dok rjecnik sadrži oko 2700 stavaka.

Za ostale rijeci i pojmove koristio je literaturu «Mali lemkivski rjecnik» autora Andrije Bihunjaka, i «Materijali za rjecnik lemkivskih govora» autora Stefanije Panco. Ovom prigodom autor se zahvalio svima koji su dali prilog realizaciji rjecnika, te osobno urucio primjerak rjecnika jedinoj živucoj Lemkinji doseljenoj iz Lemkivšcine u Lipovljane g. Teklji Javiljak, a potom i clanovima obitelji koji su suradivali u izradi rjecnika te su u meduvremenu umrli – Mariji Laluš, Štefanu Hadinski i Ivanu Fedak.

Zahvalio se za pruženu pomoc pri izradi rjecnika g. Mirku Fedaku i Jaroslavu Lešcešenu, zatim za moralnu podršku prof. Ðuri Vidmarovicu i mr. Teodoru Fricki, kao i Savjetu za nacionalne manjine RH za financijsku potporu.

Ivan Semenjuk

Slike mozete pogledati ovdje