| |
 |
I
z b o r n i k |
 |
| |
|
| |
|
|
|
| |
 |
P
o s j e t i t e |
 |
| |
|
|
Sveti Ivan Zelina, 14. 04. 2011. – ucestvovanje pjevacke skupine
KPD Ukrajinaca „Karpati“ Lipovljani na otvaranju izlobe
„Ukrajinski vez i narodna umjetnost“
U organizaciji Veleposlanstva Ukrajine u RH, Ukrajinske Zajednice
RH, Muzeja Sveti Ivan Zelina, Instituta kolekcionarstva narodnih
umjetnina iz Lviva (Ukrajina) te Nacionalnog muzeja iz Lviva (Ukrajina),
a uz potporu Ministarstva Vanjskih Poslova Ukrajine, Zagrebacke
upanije i grada Sveti Ivan Zelina, u Muzeju Sveti Ivan Zelina
organizirana je izloba „Ukrajinski vez i narodna umjetnost“dana
14. 04. 2011. godine sa pocetkom u 18,00 sati.
Ova izloba je organizirana povodom posjete delegacije oblasti
Kijeva iz Ukrajine Zagrebackoj upaniji. U organizaciji Veleposlanstva
Ukrajine u RH, u prijepodnevnim satima organizirano je potpisivanje
Ugovora izmedu Kijevske oblasne dravne administracije Ukrajine
(oblasti, upanije) te Zagrebacke upanije RH o medunarodnoj
suradnji i prijateljstvu. U nastavku, kao podrška daljnjem
uspješnom razvitku dobrih odnosa, otvorena je izloba
„Ukrajina – tradicija – transformacija“
u gradu Sveti Ivan Zelina.
Otvaranje izlobe pocelo je pjevanjem dravnih himni Ukrajine
i Hrvatske u izvodenju pjevacke skupine KPD Ukrajinaca „Karpati“
Lipovljani, a cinu otvaranja prisustvovali su veoma visoki gosti:
- g. Anatolij Prisjanjuk, predsjednik Kijevske oblasne administracije
(„upan“) sa clanovima izaslanstva
- g. Stjepan Koic, upan Zagrebacke upanije sa
clanovima izaslanstva
- g. Oleksanr Levcenko, Veleposlanik Ukrajine u RH sa clanovima
Veleposlanstva
- g. Vlado igrovic, gradonacelnik grada Sveti Ivan Zelina
- g. Ivan Semenjuk, Predsjednik Ukrajinske Zajednice RH
- clanovi KPD Ukrajinaca „Karpati“ Lipovljani
- clanovi Hrvatskog pjevackog društva „Zelina“
|
|
|
Visoki uzvanici s lijeva
g. Oleksandr Levcenko, Anatolij Prisjanjuk,
Mladen Houška, Stjepan Koic,
Vlado igrovic |
Pjevacka skupina „Karpata“
za vrijeme nastupa |
Program otvaranja izlobe vodio je ravnatelj Muzeja Sveti Ivan
Zelina g. Mladen Houška te je prvo dao rijec gradonacelniku Sveti
Ivan Zeline g.Vladi igrovicu da kao domacin pozdravi prisutne
goste, da bi potom clanovi Hrvatskog pjevackog društva „Zelina“
otpjevali jednu prigodnu pjesmu. Nakon toga, prigodu da nešto
više kae o izlobi, dobio je g. Oleksandr Levcenko,
Veleposlanik Ukrajine u RH.
Prema protokolu, uslijedila je jedna Ukrajinska pjesma veselog ritma
u izvodenju pjevacke skupine KPD Ukrajinaca „Karpati“
Lipovljani. Uz naglasak da je izloba postavljena uz financijsku
podršku Zagrebacke upanije, rijec je dobio upan Zagrebacke
upanije g. Stjepan Koic, koji je pozdravio sve prisutne
uz iskazano veliko zadovoljstvo da je izloba organizirana u
njegovom gradu. Na kraju, obracanje prisutnima te cin otvaranja izlobe
pripao je g. Anatoliju Prisjanjuku, Predsjedniku Kijevske oblasne
administracije. Potom je uslijedilo razgledanje postavljene izlobe
a istovremeno su naizmjence pjevacka skupina KPD Ukrajinaca „Karpati“
Lipovljani i clanovi Hrvatskog pjevackog društva „Zelina“
izvodenjem pjesama zabavljale prisutne goste i posjetitelje.
|
 |
 |
| Detalji sa današnje
izlobe |
Prema rijecima g. Alesandra Levcenka, Veleposlanika Ukrajine u RH,
na ovoj izlobi prikazane su narodne nošnje i vezovi iz
Zapadne Ukrajine, tocnije, Galicine, dijela Ukrajine gdje su pronadeni
dokazi da su tu ivjeli do VII stoljeca tkzv. Bijeli Hrvati,
koji su naknadno iselili dobrim djelom i u krajeve današnje Hrvatske.
Ukrajinski vez se smatra simbolom ukrajinske nacionalne kulture. Priznat
je kao unikatna pojava umjetnicke kulture, jedinstvena u svijetu.
Vec u 11. stoljecu u Kijevu je postojala prva škola vezenja,
gdje su djevojke ucile vesti zlatom i srebrom. Sve do 20. stoljeca
vezlo se u svakom selu, svakom samostanu i na svakom dvorskom imanju.
Tijekom ivota djevojke su si izvezle 50 – 80 košulja.
Da bi se izvezla jedna košulja „na cijeli rukav“,
bilo je potrebno više od 2 kilometra konca, oko 60.000 uboda
iglom i 500 sati rada. Vezena je košulja u prosjeku teila
3 kg, a košulja vezena biserom mogla je teiti do 5 kg.
Elementi i motivi narodnih ornamenata u pocetku su imali zaštitno
znacenje. Narod je na tkaninu prenosio svoju filozofiju, razumijevanje
svijeta, koji su se prikazivali simbolima. Smatrali su se nevidljivom
snagom koja štiti covjeka od svog zla. Ovaj folklorni kod se
vremenom gotovo izgubio, pa tako današnji uzorci predstavljaju
samo ukrase na odjeci i raznim kucanskim predmetima.
U Ukrajini je od 17. – 19. stoljeca enski nakit bila najveca
materijalna vrijednost u koju se ulagao sav zaradeni novac. U svecanoj
odjeci mladih ena i djevojaka, ovisno o bogatstvu vlasnice,
ogrlica se sastojala od 2 – 25 niski raznobojnih ogrlica koje
su padale od vrata do struka. Miraz svake djevojke sastojao se od
stoke, zemlje i škrinje. Dok se za stoku i zemlju brinuo otac,
svaka djevojka je sama pripremala škrinju, a koja se sastojala
od posteljine, rucnika, odjece, marama, vrpci i naravno sve je to
moralo biti izvezeno. Kolicina je bila potrebna tolika, da se prigodom
svadbe daruju svi svatovi, a i da mladenki ostane dobar dio vezenih
predmeta za ivot u braku.
|
Ivan Semenjuk
Slike mozete pogledati ovdje
|