Prethodnih dana, Veleposlanik Ukrajine u RH davao je nekoliko intervjua
na temu 20. godišnjice Dana Neovisnosti Ukrajine, a u nastavku
je dat njegov intervju dat glasilu „Vjesnik“ dana 21.
08. 2011. godine
NJ: E: Oleksandr Levcenko:
- Godine, 1991., 24. kolovoza, Vrhovna rada Ukrajinske Sovjetske
Socijalisticke Republike usvojila je akt o proglašenju neovisnosti,
koji je bio potvrden 1. prosinca 1991. na narodnom referendumu.
Od tada je Ukrajina prošla dosta težak, ali i zanimljiv
put transformacije iz postsovjetske države u neovisnu europsku
zemlju. Uvjeren sam da je hrvatski narod, koji i sam ove godine
slavi istu godišnjicu neovisnosti svoje zemlje, jako dobro
upoznat sa svim izazovima i fenomenima stvaranja državnosti,
budenja nacionalne svijesti te ponovnog prisjecanja vlastitih tradicija.
Prvih dva desetljeca ukrajinske neovisnosti poklopilo se s
vremenom kompliciranih transformacijskih procesa, povezanim s prijelazom
s bipolarnog na novi svjetski poredak. Ukrajina je preboljela sve
bolesti države u procesu transformacije - preživjela je
težak prijelaz sa socijalistickog na tržišno gospodarstvo,
uvela principe demokracije te izgradila neovisne institucije.
Kao rezultat raspada SSSR-a došlo je do prekida gospodarskih
veza izmedu republika i naglog pada životnog standarda. U to
vrijeme mjesecna je placa u Ukrajini, najrazvijenijoj republici
u bivšem SSSR-u, bila oko 10 dolara. Drugo desetljece, koje
je bilo puno bolje od prvoga, rezultiralo je brzim tempom razvoja
gospodarstva i porastom životnog standarda. Posebno teška
bila je 2009. godina kao rezultat posljedica svjetske financijske
i gospodarske krize. Tada je Ukrajina doživjela pad gospodarstva
za 14 posto. Reakcija biraca je bila munjevita. Izabrana je nova
vlada, novi predsjednik i nova koalicija u parlamentu. Godine 2010.
vec je bila u plusu (4,2 posto), a u 2011. ocekujemo realni porast
gospodarstva za 5,5 posto. Uspjeli smo smanjiti proracunski deficit
s 15 na 5 posto.
Ukrajina se danas uspjela pozicionirati kao rastuci, stabilni,
gospodarski perspektivni dio Europe, ostavila je za sobom razdoblje
politickih nesuglasica te ušla u novi segment europske povijesti
kao geopoliticki kljucni lanac koji spaja Istok i Zapad.
- Poslije izbora 2010. godine u politickom je životu završila
pat-situacija, pojavila se utjecajna snaga, zainteresirana i spremna
za reforme. Novi predsjednik i nova vlada postavili su ispred sebe
ambiciozne ciljeve - globalni program modernizacije zemlje. Proglašen
je program gospodarskih reformi u razdoblju od 2010. do 2014. godine.
Zapoceta je upravna reforma, a radikalno se smanjuje birokratski
aparat. Na dnevnom su redu zemljišna, mirovinska, sudska i
lokalno-upravna reforma te usvajanje paketa zakona o borbi protiv
korupcije. Usvojen je davno ocekivani zakon o funkcioniranju unutarnjeg
tržišta plina, a Ukrajina je postala clanica Europskog
energetskog udruženja. Znatna pozornost u Ukrajini posvecuje
se poboljšanju investicijske klime. Takoder, prvi put u povijesti
Ukrajine utjecajne politicke osobe - oporbene i one na vlasti -
realno su shvatile da korupcijski postupci nece proci nekažnjeno.
U cjelini, sadržaj i smjer današnjih reformi odreden je
namjerom Ukrajine da postane clanicom EU -a.
Snaga i ucinkovitost ovih reformi ovisit ce, izmedu ostalog,
i o sposobnosti Ukrajine da izgradi partnerske odnose sa svojom
geopolitickom sredinom, prije svega s Rusijom. To je motor i izvor
našega gospodarskoga kapaciteta. Stoga su ruski i europski
smjerovi vanjske politike Ukrajine integralni sastojci jedinstvenog
procesa, koji se zove »pokret naprijed«.
- U odnosima s Europom imamo za ostvariti dva cilja: prvi je
bezvizni režim, gdje smo na dobrom putu jer se vec radi na
ispunjavanju akcijskog plana za liberalizaciju viznog režima
s EU-om. U perspektivi je uvodenje potpunog bezviznog režima
sa zemljama EU-a. Drugi prioritet u razgovorima s Bruxellesom je
sklapanje sporazuma o pridruživanju izmedu Europske unije i
Ukrajine ove godine, ukljucujuci stvaranje zone slobodne trgovine.
U okviru »reset-politike« Zapad odbija percipirati
Ukrajinu kao instrument za slabljenje ili jacanje Rusije, a Ukrajina
takoder odbija da je se tako percipira. Medutim, i neke politicke
snage u Rusiji moraju prestati tretirati Ukrajinu kao instrument
za slabljenje ili jacanje Zapada. Pravo ukrajinsko-rusko prijateljstvo
može se temeljiti na razumijevanju da su naše zemlje medusobno
važne i nisu instrumenti za realizaciju geopolitickih planova.
Za Ukrajinu su prijateljstvo i suradnja s Rusijom sasvim bezalternativne
cinjenice. Rusija ce uvijek biti pokraj nas, ona ce uvijek imati
posebno mjesto u našoj geopolitickoj okolini i svjetskoj politici.
Rusija ce uvijek imati posebno mjesto u srcima milijuna Ukrajinaca
koji je vide kao bratsku zemlju.
Ukrajina je prva zemlja clanica UN-a koja je 1991. priznala
Hrvatsku i od tada su uspostavljeni diplomatski odnosi dviju zemalja.
- Ne samo da je Ukrajina prva clanica Ujedinjenih naroda koja
je priznala Hrvatsku, nego je isto tako Hrvatska jedna od prvih
priznala Ukrajinu u prosincu 1991. Polazeci od ozbiljnih povijesnih
i arheoloških istraživanja o plemenu Bijelih Hrvata koji
su se u 7. stoljecu preselili s teritorija zapadne Ukrajine na ove
prostore, povjesnicari razmatraju i mogucnost da smo nekad bili
jedan, jedinstven narod. Tijekom 20 godina neovisnosti naših
država održan je cijeli niz politickih, gospodarskih i
kulturnih kontakata. Ove je godine u ožujku predsjednik ukrajinskog
parlamenta Volodimir Litvin bio u službenom posjetu Hrvatskoj,
a hrvatski predsjednik Ivo Josipovic u svibnju je sudjelovao na
konferenciji donatora u Ukrajini u povodu 25. obljetnice tragedije
u Cornobilu.
U ožujku je službeno otkriven spomenik ukrajinskom
pjesniku Ivanu Franku u Lipiku i otvorena predavaonica »Taras
Ševcenko« na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Hrvatski
slikari iz HDLU-a u travnju su održali uspješnu izložbu
u, a simfonijski orkestar Zagrebacke filharmonije premijerno je
nastupio u Kijevu u lipnju.
- Svjetska gospodarska kriza utjecala je na Ukrajinu kao i
na Hrvatsku te je kao rezultat zabilježen nagli pad bilateralne
trgovine robama i uslugama. Prema statistickim podacima u odnosu
na 2008. opseg bilateralnog prometa smanjio se za gotovo cetiri
puta, naime, izvoz iz Ukrajine 10 puta, uvoz u Ukrajinu 1,5 puta.
Tijekom 2010. i prve polovice 2011. došlo je do aktiviranja
medusobne bilateralne trgovine.
Iznos izravnih ulaganja Hrvatske u gospodarstvo Ukrajine iznosi
5,9 milijuna dolara. To nije puno, ali mi imamo velike rezerve za
znatno povecanje uzajamnih ulaganja. Vrlo bitan je i turizam. Trecu
godinu uzastopce hrvatska vlada od 1. travnja do 1. studenog uvodi
bezvizni režim za ukrajinske gradane. To je pozitivno odjeknulo.
Recimo, 2009. godine na ljetovanje u Hrvatsku došlo je 35.000
turista iz Ukrajine, 2010. njih 51.000, a sada ih ocekujemo najmanje
75.000. Cisto more i vrlo ugodan ambijent hrvatske obale cini da
se Ukrajinci ovdje osjecaju kao kod kuce.
